Istraživanje o navikama slušanja glazbe je u Hrvatskoj provedeno po prvi puta i ono predstavlja izvanredan alat za razumijevanje potreba ljudi u doba kada je prisutnost glazbe i umjetnika glazbe u svakodnevici veća negoli ikada. I kada su audio sadržaji neprenosiviji do sada i s nama su – u rukama, ušima, mobitelima i uređajima – u svakoj sekundi. I zato je vrlo značajan podatak kako trećina ljudi tu blagodat modernog života koristi blisko navikama stanovnika razvijenih zemalja zapadnog kulturnog kruga. Gotovo trideset i četiri posto ispitanika, naime, izjavilo je kako glazbu sluša četiri ili više sati dnevno. To je još uvijek puno manje od prosječnog stanovnika Sjedinjenih Država – gdje se skala zaustavlja na šest sati dnevno – ali je ohrabrujuće, kako za stil života tako i za glazbenu industriju u cjelini.

Najvažnija platforma za otkrivanje nove glazbe u Hrvatskoj je radio, a radijske i internetske platforme najvažnije su u ukupnom slušanju pjesama svjetskih i domaćih izvođača. U ovom potonjem također prednjači radio kojemu je – i nakon promjena koje posljednjih godina u centar interesa sve više dovodi govorne sadržaje i podcaste različitih vrsta – glazba najvažniji dio na kojemu može graditi slušanost i ukupnu utjecajnost u društvu. No, glazba se danas sluša i traži na različitim platformama od kojih će domaći čovjek pored radija prvo koristiti YouTube, a potom aplikacije na mobilnim telefonima kako bi putem njih dolazili do svojega Eda Sheerana ili tražene Mije Dimšić. Mlađi ljudi češće borave na društvenim mrežama, putem kojih vole otkrivati novu glazbu i preporučivati je drugima. Tako će fotka na Instagramu, poruka na Twitteru, post na Facebooku ili grupa na Viberu ili WhatsAppu biti privlačnom platformom za razmjenu znanja o pjesmama koje su se, evo, upravo pojavile na glazbenom obzoru.

Jeste li prepoznali koliko je udobno otkrivati glazbu na radiju, potražiti je na Spotifyju ili spremati na playliste streaming servisa pa slušati što vas je volja – iz daleke prošlosti ili nešto posve novo, svejedno – u bilo kojem trenutku dana ili noći? Streaming servisi daju nam upravo takvu mogućnost, da si ugodimo glazbu na romantičnoj večeri s curom ili dečkom, odaberemo je za jogging ili za šetnju sa slušalicama na ušima. To je, međutim, stvar gdje u Hrvatskoj ponajviše zapinjemo. Pa tako umjesto udobnog naslonjača odabiremo drvenu stolicu koja, dakle, s vremena na vrijeme može žuljati. Jer, kako drugačije objasniti da dvije trećine ljudi radije skida glazbu s YouTubea ili putem torrenta da bi je kasnije slušala ili posjedovala? Ako nas pitate, to je samo gubljenje vremena i bespotrebne energije. Jer, sve je dostupno off i online i proces skidanja pjesama posve je suvišan kada jednim klikom možemo odabrati Beatlese ili Drakea da nas razonode u svakom trenutku.

No, Ispitivanje o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj pokazalo je kako ljudi u našoj zemlji nisu dovoljno upoznati s ponudom legalnih servisa za slušanje glazbe i kako velika većina ljudi koristi stranice poput YouTubea gdje se glazba može slušati besplatno. Ali i trošiti više podatkovnoga prometa. Ono što je, međutim, vrijedno za znati jest to da ljudi u našoj zemlji većinski smatraju kako bi – premda će istaknuti da bi umjetnici trebali biti plaćeni za svoja djela – uživanje u glazbi trebalo biti potpuno besplatno. Princip da se za svakodnevno uživanje u glazbi izdvoji četrdeset ili šezdeset kuna mjesečno čini se bespotrebnim ili manje privlačnim od plaćanja jedne runde piva mjesečno.

Pa, dakle, što možemo prepoznati pri čitanju navika o slušanju glazbe u Hrvatskoj? Da nam je glazba prevažna i da trebamo naučiti kako je što jednostavnije slušati. I da je prostora za napredak glazbene industrije – pa onda i uvjeta rada i kreiranja naših glazbenika – iznimno mnogo. Jer, u zemlji u kojoj 95 posto ljudi glazbu smatra važnom, a svega šesnaest posto ih koristi najjednostavniji način njena korištenja, smjer senzibiliziranja i edukacije jasan je. Jednako kao što je jasna i poruka radijskoj industriji: više nove glazbe, domaće i svjetske, garantira veću atraktivnost i prosječnu slušanost vašega radijskog programa.

Novi Airplay radio chart pronađite na linku:
https://www.top-lista.hr/www/airplay-radio-chart-top40-17-tjedan-30-04-2018/

Goran Komerički,
radijski producent

‘Nisam lutka na koncu, imam mozak’, izjavit će – s druge strane – Kelly Clarkson u mikrofon Caryn Ganz, novinarke New York Timesa. I u sasvim jasnom kontekstu razvoja svoje dosadašnje karijere – koja je donijela tri nagrade Grammy, jedanaest Top 10 singlova i blizu osamnaest milijuna kopija prodanih albuma – dodala: ‘Dajem sve od sebe u svakoj snimci koju sam napravila, jer to su pjesme koje ću pjevati ostatak svog života.’  A kada tako razmišljate, tada je jasno da ste savjesni i – fer. Prema sebi, prije svega. Jer tko želi žaliti za prolivenim mlijekom ili loše snimljenim pjesmama?

Kada se susretnete s albumom ‘Meaning of Life’, shvatit ćete značenje životna stava američke pop zvijezda u njegovu punom opsegu. Osma kolekcija u karijeri pobjednice prve sezone talent showa ‘American Idola’ posve je drugačija u odnosu na prethodna dostignuća koja smo dobivali od predvodnice južnjačkog stila života. Pop himničnost singlova poput ‘Since U Been Gone’ ili ‘Stronger (What Doesn’t Kill You)’ zamijenjene su posvetama klasičnom R&B-ju ili soul glazbi poput onih u pjesmama ‘Love So Soft’ ili ‘Cruel’.

Promjena koju svi katkad tražimo u životu kod Kelly Clarkson je značila ispunjavanje sna o izvođenju onoga gdje sebe vidi. I gdje se najudobnije osjeća. A to se moglo zbiti tek nakon isteka ‘dogovorenog braka’ s etiketom RCA i potpisom ugovora koji otvara mogućnosti kreativnih pomaka i promjene žanra. Prelazak u Atlantic Records dogodio se, ističe, nakon neobaveznog druženja na kojemu je šef etikete Warner Music Nashville sa strašću pjevao stvari Brucea Springsteena: ‘Tada sam otkrila kako i izvršni producent može voljeti glazbu! Bilo je to za mene dotad nedoživljeno iskustvo.’ Album ‘Meaning of Life’ nije samo kolekcija dobrih pjesama već – istaknut će AllMusic – on predstavlja njezinu izjavu o željenom smjeru karijere. A to i jest najvažnije. Kada se u životu odlučite za promjenu, važno je znati što je cilj te promjene i način na koji ćete do tog cilja – uvjereno i sa stilom – doći.

Kod Kelly Clarkson put popločan taktovima R&B-ja i soul glazbe jasan je. Uživati u danima nanovo stečene slobode na najbolji mogući način. I to joj uspijeva bez uobičajenih alata pop zvijezda. Jer, podsjeća novinarka New York Timesa s početka naše današnje priče, ‘Kelly Clarkson nije zagonetna i veća-od-života poput Beyonce. Ona nije velemajstorica društvenih mreža kao Taylor Swift, van serijska osobnost poput Lady Gage ili ikona stila kao što to jest Gwen Stefani. Kelly se ne prepoznaje zbog plesnih koreografija, tabloidnih drama ili boksačkih susreta s drugim zvijezdama u ringu pop scene, na će tek, putem Twittera, braniti pravo na žensku punašnost i, poput Adele, biti prepoznata po svojemu snažnom glasu, ranjivosti i pjesmama koje odaju neustrašivost vlastitih misli’.

Misli glazbenih urednika radijskih stanica u Hrvatskoj najčešće se ovih dana zaustavljaju na članu grupe One Direction, govore podaci Airplay Radio Charta. Zayn i Sia imaju novi broj jedan službene radijske liste stranih singlova u našoj zemlji. I to je podatak koji nas vraća na početak priče. Članovi grupe One Direction pokazuju se snažnijima negoli su tradicionalni analitičari glazbe starijeg datuma mogli i zamisliti. To dokazuje i ‘Dusk Till Down’, ali i dugovječnost boravka Harryja Stylesa među najemitiranijima na listi radijske rotacije. Pa neka! I vječnima se jednom treba dogoditi da budu manje vječni. Ili barem dostignuti u toj svojoj vječnosti.

Top 40 Airplay Radio Charta, liste HR2 i Hrvatske diskografske udruge, pronađite na linku:

https://www.top-lista.hr/www/airplay-radio-chart-top40-43-tjedan-30-10-2017/

Goran Komerički,

radijski producent

U kategoriji inozemnih izdanja na prvo mjesto stigao je veliki Roger Waters s albumom ‘Is this the life we really want?’, drugi su Beatlesi sa ‘Sgt. Pepper’s lonely hearts club band (Anniversary edition)’, dok je treći s Ed Sheeran s mega uspješnim albumom ‘Divide’

Tjednu top-listu prodaje Hrvatska diskografska udruga donosi na osnovu podataka prikupljenih sa 164 prodajna mjesta iz cijele zemlje.

Više o najprodavanijim izdanjima pronađite na stranici: https://www.top-lista.hr/www/tots

‘Sgt. Pepper’s lonely hearts club band (Anniversary edition)’ legendarnih Beatlesa uspio je preuzeti čelnu poziciju u kategoriji inozemnih izdanja pa se tako prošlotjedni broj jedan, Ed Sheeran s albumom ‘Divide’, nalazi na drugom mjestu,a u top tri vratili su se i 2Cellos s novim albumom ‘Score’. 

Tjednu top-listu prodaje Hrvatska diskografska udruga donosi na osnovu podataka prikupljenih sa 164 prodajna mjesta iz cijele zemlje.

Više o najprodavanijim izdanjima pronađite na stranici: https://www.top-lista.hr/www/tots

Ed Sheeran s albumom ‘Divide’ ponovo je na vrhu top liste najprodavanijih inozemnih album. Na drugom mjestu ponovo je i Roger Waters s albumom ‘Is this the life we really want?’, a još jedno obljetničko izdanje, ‘Sgt. Pepper’s lonely hearts club band (Anniversary edition)’ legendarnih Beatlesa, nalazi se na trećem mjestu.

Tjednu top-listu prodaje Hrvatska diskografska udruga donosi na osnovu podataka prikupljenih sa 164 prodajna mjesta iz cijele zemlje.

Više o najprodavanijim izdanjima pronađite na stranici: https://www.top-lista.hr/www/tots