Kada je objavljen album ‘Scorpion’, znalo se da će “Michael Jackson svjetskoga streaminga”, kako ga je nazvao Zane Lowe s globalnog radija Beats 1, postati svevremenskim podsjetnikom na aktualno glazbeno desetljeće i godinu nogometa. Jer, njegova popularnost posljednjih godina prerasta granicu žanra i obuhvaća suvremenu popularnu glazbu u cjelini. Podaci o iznimnom broju radijskih emitiranja, broju uvrštenja na set liste DJ-ja, brojke pregleda videospotova i traženost njegovih koncertnih nastupa toliki su da samo čekamo nove dokaze popularnosti. Uostalom, Beatlese je prije dva tjedna skinuo s trona. I to u trenucima kada je sa sedam singlova istovremeno, dospio među prvih deset na američkoj listi Hot 100. Aktualni hit-singl ‘In My Feelings’ nalazi se na prvome mjestu globalnoga internetskoga streaminga deveti dan zaredom, objavljuje Apple Music. Sam sebe skida s vrha liste singlova u Americi, dojavljuje Billboard. Zauzima vrh britanske liste singlova, ponosno će Official Charts Company. Prvi je na listi streaminga u Hrvatskoj, prijavljuje Deezer. Dovoljno? A to je samo vrh podataka u dobu  vladavine informacija.

Dvostruki album ‘Scorpion’ donosi dvije strane Drakeove osobnosti. I glazbene i karakterne. Izričajno gledano, A strana većma pripada hip hopu, a B strana odiše R&B-jem i izričajem pop glazbe. Evolucijski gledano, ako ste pratili njegovu pojavnost u protekla gotovo dva desetljeća, mogli ste zapaziti da je spiker alternativne hip hop introspekcije s vremenom prerastao u zvijezdu melodioznog hip hopa. S istim uranjanjem u vlastite probleme i tome pripadajućom analizom vlastitih frustracija. Bez obzira jesu li one potaknute industrijom zabave ili privatnim ljubavnim iskustvima. Osobne ispovijedi toga tipa, vrijedno je istaknuti, uvijek su sobom nosile ono ljudsko i intimistički univerzalno. Slušatelji diljem svijeta – različitih kultura i različitih naslijeđa – u Drakeovim emotivnim razmatranjima nalazili su misli bliske sebi samima i svojim iskustvima. A ta doza prepoznavanja ga je – baš poput stihova u svesvjetskom hitu ‘God’s Plan’ – smještala na klupske podije i uvrstila među omiljene izvođače u različitih generacija ljubitelja glazbe – od tinejdžera i studenata do ljudi srednjih godina. Ploča ‘Scorpion’ u tom smislu može vas intrigirati na različite načine i biti vašim suputnikom ovisno o glazbenom raspoloženju. I onda kada zaželite R&B buđenje i pjevnu melodioznost jutarnjih rituala. I tada kada vam je potreban glazbeni suputnik za miljenje prometnicama ili šetnju po gradskim kvartovima.

Album ‘Scorpion’ odlikuje elegantna produkcija i prepoznatljivost izričaja. Na njemu sudjeluju izvođači kao što su JAY-Z, Nicki Minaj, Ty Dolla $ign i Future, a među supotpisnicima produkcije nalaze se Boi-1da, DJ Premier, No I.D. i T-Minus. Posebnu zanimljivost privlači i činjenica kako je Drake oko refrena neobjavljene pjesme Michaela Jacksona pisao vlastitu stvar i stavio je među dvadeset i pet pjesama na ovoj ploči. Magazin Pitchfork će, međutim, izraziti kako je – i pored raskošnog zvuka – moguće uočiti nedostatak koji prati rukopis globalne zvijezde. ‘Nije da Drake treba biti poput svjetionika moralne jasnoće, ali ovogodišnja saga o očinstvu otkrila je kako ga to nije učinilo odraslijim i mudrijim’, ističe magazin. Uz dodatak kako  danas – isto kao i prije sedam godina – od njega ‘dobivate isti tip izričaja: tjeskobni, sračunati i opsesivno opterećen vlastitim likom u ogledalu, onaj lik sa zlatnim uhom i sklonošću strašnim buntovnicima’.

Kako bilo, nered vlastitih misli na ploči ‘Scorpion’ optočen je, naglašava Hollywood Reporter, ‘zanimljivom zvučnom produkcijom niskih frekvencija i baroknih egzistencijalnih loopova’. S tom baroknošću Drake će i nadalje osvajati svoje obožavatelje i slušatelje diljem svijeta. Pa i u Hrvatskoj. Deezer je, naime, dostavio podatak kako su se, po izlasku albuma ‘Scorpion’, dvadeset i tri pjesme s ove ploče našle među sto najstreamanijih pjesama u našoj zemlji.

Svi ovi podaci, zaključno s ovim posljednjim, ispisuju poziv selektorima glazbenih programa radijskih stanica da se probude iz usnulosti praćenja svjetskih glazbenih trendova. Jer, vidite, Drake i njegov opus vrlo stidljivo se pojavljuju u domaćim radijskim programima. Njegove singlove zalud ćete tražiti na listi najemitiranijih pjesama u zemlji. I to je činjenica u kojoj možemo prepoznavati pristup radijskoga etera aktualnoj glazbenoj sceni.

Najemitiraniji strani singl u Hrvatskoj po jedanaesti puta zaredom je pjesma ‘One Kiss’ u izvođenju Calvina Harrisa i Due Lipe, a najveće skokove na ovotjednom Airplay Radio Chartu – listi koju donose HR2 i Hrvatska diskografska udruga – ostvarili su Jay Jones & Mabel feat. Rich the Kid sa svojom ‘Ring Ring’ i službena pjesma Svjetskog prvenstva u Rusiji, singl ‘Live it up’ koji izvode Nicky Jam feat. Will Smith & Era Istrefi.

Goran Komerički,

radijski producent

Poslušajte na  

Foto: Young Money Entertainment

Taj umjetnički komentar o kojemu zbori kompletna medijska scena zove se ‘This Is America’, a njegov video predstavlja  jedan od onih stupova koji obilježavaju popularnu kulturu trenutka. Ali i daleko više. Pokazuje kako je poruka lansirana putem pop pjesme – ma kojega žanra ona bila – postala prevažnom u sukreiranju javnog mnijenja. I kako se umjetnošću može utjecati na očuvanje sustava vrijednosti. Nova stvar Childisha Gambina izraziti je doprinos javnoj diskusiji o Zakonu o nošenju oružja i jasna izjava vezana uz nasilje i status crnoga čovjeka u Americi.  Radi se o videospotu, podvući će The Atlantic, ‘o kojemu se najviše govori u recentnom dobu’ američke kulture.

I to je snaga glazbe danas. I umjetnika kao što je Childish Gambino.

Janelle Monae je, s druge strane, poput heroine modernoga doba. Umjetničke heroine koja se kreće na razmeđi borca za prava marginaliziranih, predvodnice pokreta koji slavi snagu žene, istraživačice vlastite seksualnosti i rodonačelnice rodne ravnopravnosti u okruženju popularne kulture. Njezin diskurs je zahtjevan, a njezina simbolika je višeznačna. I premda baštini tradicije prošlosti, njezin stav odaje umjetnicu koja smatra kako budućnosti valja dati priliku da razigra sve one ljepote koje bi društvo učinilo ljubaznijim i dalekim od svih pokušaja represivne kontrole. I to bez obzira radi li se o kontroli na razini tehnološke ili onoj na razini društvene svijesti. Zahtjevno zvuči? Jednako slojevito kao i album ‘Dirty Computer’, ploča Janelle Monae koja je jednako onoliko ambiciozna koliko i fluidna u svojemu zvuku, tempu i atmosferi.

Kompleksnost albuma ‘Dirty Computer’ iznimna je i sustiže vas na svakom koraku i sa svakom riječju i svakim tonom njegova slušanja. Njegova citatnost i njegovi utjecaji zahvaćaju niz kulturnih razina, povijesnih spisa, umjetničkih djela, svakodnevnih iskustava i govora zabilježenih u javnosti. Konotacije koje donosi tiču se jednako uvjeta života Afroamerikanaca u suvremenom društvu i ravnopravnosti žena u svim domenama života današnjice, koliko i ranjivosti svih ljudi na svijetu danas. Od Knjige postanka i Šeherezade do Baracka Obame i Quincyja Jonesa, od magazina GQ do postava Nacionalnog muzeja Afroameričke povijesti i kulture u Washingtonu, od djela ‘Vagina: New Biography’ američke liberalno-progresivne spisateljice Naomi Wol do vulgarno-elegantne kaligrafije Sun Ping – sve to čini inspiraciju jednoga od najcjenjenijih albuma u ovoj godini.

Album ‘Dirty Computer’ konceptualno je djelo i pokazuje, napisat će AllMusic, kako ‘umjetnost otpora i pop glazba nisu međusobno isključivi’. Janelle Monae se bavi ‘prijetnjama njezinim pravima koja ima kao žena, kao crna žena, kao seksualno oslobođena žena i kao kći roditelja koji su bili potlačeni desetljećima’. ‘Htjela sam poduprijeti crne žene i one koji su bili ‘drugi’ i marginalizirani u društvu, a to je važnije od neugodnosti koje bih imala zbog svojega istupa’, reći će i istaknuti kako u ovome američkom društvu ima hrabrih ljudi. I u opisu pjesme ‘Don’t Judge Me’ naznačiti kako ‘postoji razlika između onoga što Amerika govori o slobodi i onoga što aktivno čini meni i mojoj braći i sestrama’. I tu leži jedna od povezanosti protestnoga rada Janelle Monae i Childisha Gambina.

Umjetnost i angažman snagu svojega glazbenog heroizma pokazuju brojkama. Jer, singl ‘This Is America’ debitirao je na prvome mjestu liste Hot 100 što je podatak kojme se u povijesti može pohvaliti tek trideset i jedna pjesma. Podaci streaming servisa Apple Music pokazuju kako se stvar Childisha Gambina danima najviše streama u cijelome svijetu. Brojka od blizu 136 milijuna pregleda na službenom kanalu YouTubea u svega deset dana, pokazuje kako je dalek doseg njezine poruke. Ma kako alternativna se činila generacijama koje su u nultima glazbu promatrale kao utočište hedonizma i sveopće opuštenosti.

Onakve opuštenosti kakvu će nam, primjerice, servirati Jax Jones i Ina Wroldsen u pjesmi s prvoga mjesta službene liste radijske rotacije u Hrvatskoj, koju donose HR2 i Hrvatska diskografska udruga. Singl ‘Breathe’ doziva ljeto i na vrhu Airplay Radio Charta našao se po četvrti puta.

Goran Komerički,

radijski producent

Istraživanje o navikama slušanja glazbe je u Hrvatskoj provedeno po prvi puta i ono predstavlja izvanredan alat za razumijevanje potreba ljudi u doba kada je prisutnost glazbe i umjetnika glazbe u svakodnevici veća negoli ikada. I kada su audio sadržaji neprenosiviji do sada i s nama su – u rukama, ušima, mobitelima i uređajima – u svakoj sekundi. I zato je vrlo značajan podatak kako trećina ljudi tu blagodat modernog života koristi blisko navikama stanovnika razvijenih zemalja zapadnog kulturnog kruga. Gotovo trideset i četiri posto ispitanika, naime, izjavilo je kako glazbu sluša četiri ili više sati dnevno. To je još uvijek puno manje od prosječnog stanovnika Sjedinjenih Država – gdje se skala zaustavlja na šest sati dnevno – ali je ohrabrujuće, kako za stil života tako i za glazbenu industriju u cjelini.

Najvažnija platforma za otkrivanje nove glazbe u Hrvatskoj je radio, a radijske i internetske platforme najvažnije su u ukupnom slušanju pjesama svjetskih i domaćih izvođača. U ovom potonjem također prednjači radio kojemu je – i nakon promjena koje posljednjih godina u centar interesa sve više dovodi govorne sadržaje i podcaste različitih vrsta – glazba najvažniji dio na kojemu može graditi slušanost i ukupnu utjecajnost u društvu. No, glazba se danas sluša i traži na različitim platformama od kojih će domaći čovjek pored radija prvo koristiti YouTube, a potom aplikacije na mobilnim telefonima kako bi putem njih dolazili do svojega Eda Sheerana ili tražene Mije Dimšić. Mlađi ljudi češće borave na društvenim mrežama, putem kojih vole otkrivati novu glazbu i preporučivati je drugima. Tako će fotka na Instagramu, poruka na Twitteru, post na Facebooku ili grupa na Viberu ili WhatsAppu biti privlačnom platformom za razmjenu znanja o pjesmama koje su se, evo, upravo pojavile na glazbenom obzoru.

Jeste li prepoznali koliko je udobno otkrivati glazbu na radiju, potražiti je na Spotifyju ili spremati na playliste streaming servisa pa slušati što vas je volja – iz daleke prošlosti ili nešto posve novo, svejedno – u bilo kojem trenutku dana ili noći? Streaming servisi daju nam upravo takvu mogućnost, da si ugodimo glazbu na romantičnoj večeri s curom ili dečkom, odaberemo je za jogging ili za šetnju sa slušalicama na ušima. To je, međutim, stvar gdje u Hrvatskoj ponajviše zapinjemo. Pa tako umjesto udobnog naslonjača odabiremo drvenu stolicu koja, dakle, s vremena na vrijeme može žuljati. Jer, kako drugačije objasniti da dvije trećine ljudi radije skida glazbu s YouTubea ili putem torrenta da bi je kasnije slušala ili posjedovala? Ako nas pitate, to je samo gubljenje vremena i bespotrebne energije. Jer, sve je dostupno off i online i proces skidanja pjesama posve je suvišan kada jednim klikom možemo odabrati Beatlese ili Drakea da nas razonode u svakom trenutku.

No, Ispitivanje o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj pokazalo je kako ljudi u našoj zemlji nisu dovoljno upoznati s ponudom legalnih servisa za slušanje glazbe i kako velika većina ljudi koristi stranice poput YouTubea gdje se glazba može slušati besplatno. Ali i trošiti više podatkovnoga prometa. Ono što je, međutim, vrijedno za znati jest to da ljudi u našoj zemlji većinski smatraju kako bi – premda će istaknuti da bi umjetnici trebali biti plaćeni za svoja djela – uživanje u glazbi trebalo biti potpuno besplatno. Princip da se za svakodnevno uživanje u glazbi izdvoji četrdeset ili šezdeset kuna mjesečno čini se bespotrebnim ili manje privlačnim od plaćanja jedne runde piva mjesečno.

Pa, dakle, što možemo prepoznati pri čitanju navika o slušanju glazbe u Hrvatskoj? Da nam je glazba prevažna i da trebamo naučiti kako je što jednostavnije slušati. I da je prostora za napredak glazbene industrije – pa onda i uvjeta rada i kreiranja naših glazbenika – iznimno mnogo. Jer, u zemlji u kojoj 95 posto ljudi glazbu smatra važnom, a svega šesnaest posto ih koristi najjednostavniji način njena korištenja, smjer senzibiliziranja i edukacije jasan je. Jednako kao što je jasna i poruka radijskoj industriji: više nove glazbe, domaće i svjetske, garantira veću atraktivnost i prosječnu slušanost vašega radijskog programa.

Novi Airplay radio chart pronađite na linku:
https://www.top-lista.hr/www/airplay-radio-chart-top40-17-tjedan-30-04-2018/

Goran Komerički,
radijski producent

Šezdeseta dodjela bila je upravo onakav Grammy kakav je svijetu trebao: društveno osviješten i izvedbeno poseban. S jasnim pozivima ka očuvanju vrijednosti života koje smo, činilo se, kao čovječanstvo dosegli, a unutar kojih jednakost, pravednost, obzirnost, ženska ravnopravnost, pravo na drugačije mišljenje i sloboda govore čini sastavni dio ljudskoga identiteta. U tome svijetu i te večeri – u televizijskom prime-timeu CBS-a – popularna kultura pokazala se kao čuvar Amerike i zaštitnik vrijednosti na kojima je ona nastala i na kojima živi. A konotacije koje su se ticale društvenog koraka unatrag prelijevale su se s pozornice na društvene mreže i u domove ljubitelja glazbe, slušatelja i gledatelja širom svijeta. Medijski autoriteti poput BBC-ja, Billboarda, Forbesa ili New York Timesa te su stvari stavili u prvi plan ističući kako se ‘Najveća noć glazbe’ pretvorila u umjetničko-političku večer u kojoj jednu od značajnih uloga glumi Hillary Clinton. I igru istine koju će USA Today nazvati večerom ‘brutalne iskrenosti’.

Akademija je ove godine nagradila Brunu Marsa na najkonkretniji mogući način. S dodjelom priznanja u svih šest kategorija u kojima je bio nominiran. Odluka koja je na ponekim stranama označavana kontroverznom, nevjerojatnom pa i razočaravajućom, pobrojao je Billboard, istovremeno je i ona koja u kontekstu povijesti popularne glazbe ima iznimnu težinu. Jer, ističe glasilo industrije, sasvim je raritetna situacija da tri glavne kategorije osvoji izvođač R&B glazbe i to s dvije različite pjesme – ‘24K Magic’, ‘That’s What I Like’ – u dvjema glavnim kategorijama.  Američki kantautor postao je tek deveti kojemu je uspjelo osvojiti tri glavne kategorije, a tek je peti umjetnik R&B-ja koji je u riznici ima prestižni gramofon Albuma godine. Prije njega, statutu su osvojili Stevie Wonder, Quincy Jones, Natalie Cole i Ray Charles, a samo Michael Jackson i Santana su osvojili više nagrada u jednoj noći.

Nielsen je – nakon dodjele nagrada – dostavio podatke i koliko nastup u takvoj noći donosi pomaka u traženosti pjesama na streaming i servisima za digitalni download. Prodaja je porasla za 328 posto u odnosu na dan prije Grammyja. Pri tome je, ističe se, najbolje prošla pjesma ‘Despacito’ koju su – kao prvi latino izvođač nakon niza godina – Luis Fonsi i Daddy Yankee izveli na samoj svečanosti. S druge strane, Billboard se pozabavio i razmatranjem slabih rezultata najpropulzivnijeg glazbenog žanra ističući kako hip hop vjerojatno nije osvojio glavna priznanja između ostaloga i zato što su se glasači podijelili između, primjerice, ostvarenja koje potpisuju JAY-Z i Kendrick Lamar. Pa su tako album isprike upućen Beyonce – a oličen u albumu ‘4:44′ – i njegov vlasnik ostali potpuno praznih ruku. No, zato su – svjedoče tweetovi ljubitelja glazbe na društvenoj mreži – u javnosti pozdravljeni Portugal. The Man kao snažni predstavnici freaky glazbe na Grammyjima, toj manifestaciji svjetskoga mainstreama.

U glazbenoj retrospektivi godine koju američki pristup industriji zabave obogaćuje nizom detalja, osluškivanjem karaktera i trenutaka zbog kojih volite takve svečanosti i podsjećate se ljepote koju glazba svakoga dana nudi, pokazala se i sva širina izričaja koji prate mainstream. A glavni glumci poput Cardi B, Chrisa Stapletona, Pink i Eltona Johna na pozornici su dobivali nagrade – Kendrick je monopolizirao kategoriju rap glazbe, Alessia Cara je debitantica godine, The National imaju najbolji alternativni album, a War on Drugs vlasnici priznanja za Rock Album godine – i pripremili impresije koje ćemo pamtiti. I analizirati. Jer, poneki poput medleyja otvorenja koji su izveli Kendrick Lamar, U2 i David Chapelle nude sa sobom filmičnost kazališne satire na puno razina. A drugi scenografijom podvlače značaj zajedništva, pokreta poput #metoo odnosno #TimesUp ili jednakopravnosti. Recimo, oni Logica i Ke$he.

„Svatko zaslužuje jednaku priliku. I to ne samo u glazbenoj industriji“, istaknula je Alessia Cara u govoru zahvale naglašavajući koliko je još od djetinjstva, pjevajući pod tušem, „željela ovaj Grammy“. I zato je Grammy posebno bogatstvo bogatstva glazbene scene. Jer nam daje ljudskost. I donosi emocije, nadahnuća, uzbuđenja i trenutke koji će vas ganuti. Posebno ako, gledajući ga, dozovete empatiju i proživite iskrene suze nakon kojih je, reći će voditelj James Corden, „svaka riječ suvišna“. Te suze pripadale su Keshi i njezinim suputnicama u bijelom (Camila Cabello, Cyndi Lauper, Julia Michaels, Andre Day, Bebe Rexha) čiju se izvedbu pjesme ‘Praying’ smatra najemotivnijim trenutkom dodjele. I minutama u kojima su riječi Janelle Monae o tome kako je problem ženske ravnopravnosti – kojoj će temu kasnije posvetiti niz medija poput BBC-ja i Los Angeles Timesa – problem i funkcioniranja svjetske glazbene industrije danas. One iste industrije u kojoj će Bruno Mars pisati pjesme s užitkom i ljubavlju i stvoriti album s mišlju na ljude sa svih krajeva svijeta „koji se ne poznaju, a zajedno plešu i zajedno slave“.

Naš sedmerostruki pobjednik tjedne radijske rotacije također je dobitnik dvaju priznanja Grammy u pop kategorijama. I zato osluhnite malo ‘Perfect’ tu pjesmu Eda Sheerana s prvoga mjesta Airplay radio Charta – službene top liste HR2 i Hrvatske diskografske udruge. Jer ona također slavi iskrenost i ljubav, te dvije tako važne emocije u našim životima.

Goran Komerički,

radijski producent

Ljetni glazbeni festivali i događanja podvlače kako je istočna obala Jadrana iznimno atraktivan dio svijeta s publikom koja na nju dolazi sa svih kontinenata ne bi li uživala u istinskoj zabavi koju pružaju umjetnici različitih glazbenih orijentacija i raznovrsnih uloga u globalnoj sferi glazbene zabave. I zato vas mora uhvatiti neka sjeta kada sedam dana Fresh Islanda, poljudski vikend praznika Ultra Europe ili prošireni vikend imena Beats, Bear and Boogaloo u Tisnom prođu treptajem.

Jer, vedrina i energija kojom odišu mjesta sve-festivalskih zbivanja u tren vam se uvuku pod kožu. I teško ih je odagnati dugo nakon događaja koja ispunjavanju u potpunosti, posebice ako ste inficirani virusom glazbe i vrhunske zabave. I posjedujete li barem natruhu empatije koja će vam učiniti bliskom radost nasmiješenih lica, obzirnost partijanerskih suputnika i njihova otvorenost za druženja. A tako je uvijek kada se sa samo jednim ciljem susretnu ljudi različitih kulturnih naslijeđa na jednome mjestu, ciljem pružanja ruku uvis na svaki znak prepoznatog ritma neke od dragih melodija.

‘Letvicu smo povisili za još jednu razinu’, rekao je Phat Phillie dok smo u backstageu Papayje čekali nastup Giggsa prvoga službenog dana Fresh Island Festivala, ‘osjećaj je sjajan’. Jer, porast broja urbane britanske publike na plaži Zrće u Novalji bio je zamjetan. ‘Ovogodišnji Festival pamtit ćemo i po rođendanskim tortama’, istaknuo je DJ Max izvještavajući kako se na splitskom Poljudu slavila peta godišnjica elektroničkog hepeninga Ultra Europe. Objave koje je Jan Kinčl ostavljao na Instagramu za boravka u Tisnom potvrđuju kako je u svijetu funka i elektronike na trećoj domaćoj destinaciji bilo jednako atraktivno.

Cijela ta gungula radosti može nas učiniti ponosnima jednako kao što će nas učiniti i bogatijima duhom. Jer, susreti različitosti na jednome mjestu društvo nužno čine tolerantnijim i otvorenijim u mnogim smjerovima. A to je i smisao koji možemo iščitati iz same srži dijeljenja glazbe širom svijeta. ‘Glazba spaja, pjevajte je! Neka nas ona učini snažnijima’, istaknula je, između ostaloga, Ariana Grande u pismu obožavateljima nakon potresnih događaja u Manchesteru. I zato ćemo to činiti svaki puta kada Sean Paul, Axwell & Ingrosso, Krept & Konan ili Rae Sremmurd izvedu koji od svojih tonova.

Radio, pak, ima svoje razloge za ponos ovih dana. Jer, ono što je kultni radijski DJ iz Velike Britanije učinio na svojemu pool partyju u klubu Papaya teško je opisivo, trebalo je doživjeti. ‘Tim Westwood je čudo!’, pisalo je u jednome od es-em-esova koji su slani za trajanja Fresha. Petosatni spektakl na bazenu izveden na radijski MC-jevski način držao je više tisuća ljudi u deliriju zabave. ‘Britanci jako puše Westwooda, ovo je kao radijski show uživo’, objašnjavao je domaći fan hip hopa. Je li, dakle, jasno koliko u našim životima znači radijska sugestija i vrhunski selektor pred mikrofonom?

A ‘Despacito’? Čuje se iz svakoga kluba, kafića ili automobila. Tako je u cijelom svijetu, pa i u našoj zemlji. Listom Hot 100 u Sjedinjenim Državama vlada deset tjedana u nizu, objavio je Billboard. Radijskim eterom u Hrvatskoj to čini šesti puta zaredom, izvijestio je Airplay Radio Chart i Hrvatska diskografska udruga S čvrstom tendencijom da na tome mjestu ostane još neko vrijeme. Do trenutka dok DJ Khaled, Rihanna i Bryson Tiller ne skupe dovoljan broj emitiranja da, eventualno, kraj ljeta dočekamo s vrhom u ritmu sempliranoga Santane.

Onoga Santane koji je, kao svjetska super zvijezda, također svojedobno posjetio Hrvatsku.

Goran Komerički
radijski producent

Foto: Berislav Prpić

‘Novi album JAY-Z-ja donosi njegovu ispriku Beyonce’, pisalo je u jednome od naših tweetova prošlog petka. I nismo bili jedini koji smo to učinili putem Twittera. Izlazak ploče jednoga od najprodavanijih izvođača suvremene popularne glazbe u povijesti – prema službenim podacima, hip hop biznismen prodao je više od 100 milijuna albuma širom svijeta – izazvao je najveći interes na društvenim mrežama još od prošlogodišnje ploče njegove supruge.

I to nisu jedine poveznice koje vežu ‘Lemonade’ i ‘4:44′. Ima ih podosta.

Billboard ih je, recimo, pronašao u uvodnoj ‘Kill Jay Z’ s referencom na skandal iz lifta u kojemu je svojedobno sudjelovala Solange Knowles. I naslovnoj temi ‘4:44′ koja je direktan odgovor na Beyoncein singl ‘Sorry’. Jednako kao i u temi ‘Family Feud’ u kojoj gospođa Knowles-Carter i sudjeluje.

I zato se prvi studijski rad JAY-Z-ja u četiri godine i prvi album koji je snimio surađujući sa samo jednim producentom – čikaškom super cijenjenom glavom No I.D.-jem – doima kao ispovjedno djelo ispunjeno životnošću, suočavanjem s greškama iz prošlosti, familijarnom situacijom, međugeneracijskim sukobima u hip-hopu,  Kanye Westom, svojim statusom i promjenama kroz koje prolazi ili će proći. Britanski The Telegraph će reći kako se radio o ‘jednom od najzrelijih albuma u povijesti’, a Rolling Stone podvući kako je ova ‘oda privatnom partnerstvu i obitelji primjer kako ranjivost može stvoriti istinski izvrsnu umjetnost’.

Naziv albuma je također osoban. Pjesma ‘4:44′ je svoje ime dobila, jer je napisana odmah pop reperovu buđenju, u 4:44 ujutro.  Za ovu stvar je JAY-Z u intervjuu za iHeartRadio rekao kako je ‘snažna pjesma’ i, citiramo, ‘jedna od najboljih koje sam napisao’. Producent No I.D. je, tražeći inspiraciju za rad s JAY-Z-jem, preslušavao njegov ‘Blueprint’, jednako kao i radove Marvina Gayea, Ushera i Kanye Westa. Na taj način je pokušavao, kako je istaknuo, izbjeći greške koje je radio na svojim ranijim produkcijama. I tek tada je pristao sudjelovati u ploči koju su, svojim gostovanjem, obogatili Frank Ocean, Damian Marley, Beyonce, Kim Burrell, The-Dream, kći Blue Ivy i reperova majka Gloria Carter. Od semplova i pjesama koje su korištene vrijedi izdvojiti radove koje rukopisom i izvedbom potpisuju Stevie Wonder, Donny Hathaway, Nina Simone i Randy Newman.

‘Preslušao sam album ‘4:44′ dobrih petnaest puta otkada je objavljen’, napisao je na Twitteru Shea Serrano, autor djela ‘The Rap Year Book’, ‘i mogu s punim uvjerenjem reći kako je fenomenalan’. Stoga i preporuka Airplay Radio Charta glasi: preslušati kolekciju JAY-Z-ja petnaest puta odmah i u slijedećih 444 preslušavanja uživati.

I prepoznavati životne lekcije koje ‘4:44′ sa sobom nosi.

Radijske lekcije, pak, na vidjelo donose ono što će britanski Guardian nazvati rušenjem glazbenih jezičnih barijera u svijetu – ‘Despacito’ sakuplja brojke gledanosti na YouTubeu i emitiranja u programima radijskih stanica širom svijeta. Hrvatska pritom potvrđuje pravilo. Četvrti tjedan zaredom singl Luisa Fonsija predvodi izvještaj Airplay Radio Charta, koji donose HR2 i Hrvatska diskografska udruga. S čvrstom tendencijom da na vrhu i ostane tijekom ovih ljetnih tjedana i mjeseci.

Goran Komerički
radijski producent

No, to je samo početak.

Fresh Island na plažu Zrće dovodi umjetnike hip hop scene i pripadajućih žanrova kao što su Sean Paul, Rae Sremmurd, French Montana ili Young Thug dok nam se za MTV Summerblast u Poreču najavio Will Smith. Grace Jones će otvoriti Dimensions, a DJ Shadow pulski festival Outlook. Ultra Europe će peti puta zaredom oplemeniti Split prisustvom ljudi, njihovih zastava i kultura zabave iz više od 160 zemalja svijeta s kremom elektroničke plesne scene u kojoj se nalaze Martin Garrix, David Guetta, Axwell & Ingrosso i Hardwell. Sting će svirati u pulskoj Areni, Craig Charles dolazi u Tisno, a Pet Shop Boys u Zadar. Tu su Warpaint, Ryan Adams, The Kills i Duran Duran koji dolaze u Zagreb. Pa onda, da ih spomene, festivali Love International ili Movement u Tisnom.

I to je tek dio ljetnih poslastica koje našu zemlju čine atraktivnim mjestom za ljubitelje glazbe. I koji pokazuju kako je ovo doba godine u kojemu smo na glazbenoj karti Europe zauzeli mjesto poželjne destinacije.

Radijska ljetna destinacija, pak, ovoga tjedna – izvještaj Airplay Radio Charta, koji koji donose HR2 i Hrvatska diskografska udruga, nas poučava – stabilno je statična. S pospremanjem u kojemu radijske stanice u našoj zemlji traže zvuk koji će svoje slušatelje osvježivati kroz vrućine srpnja i kolovoza. Zato su se i pjesme ‘Cheap Thrills’, ‘This Girl’ ili, primjerice, ‘Perfect Strangers’, po kojima pamtimo prošlo ljeto, ponovno uselile na mjesta zavidne rotacije. I doselile među četrdeset naemitiranijih u Hrvatskoj.

Jer, one radio čine ljetnim.

No, čini ga i niz aktualnih, novonapisanih i novobjavljenih stvari koje pronalazimo na svjetskim streaming servisima ili radijskim programima ažuriranog zvuka. Njih, između ostalih, potpisuju Katy Perry, Miley Cyrus, DJ Khaled, Jason Derulo, Rita Ora, Calvin Harris, Ofenbach, Kygo, Selena Gomez ili Jax Jones.

No, samo je jedan Luis Fonsi. Aktualni broj jedan hrvatskoga radijskoga etera osvojio je sve kutove zemaljske kugle i zarazio svakodnevicu. Toliko da ćemo za deset godina o događajima iz ljeta 2017. govoriti kako je to bilo onda kada se slušao ‘Despacito’ i učiniti ga posve bliskim tadašnjem sugovorniku. Jer, Luis Fonsi, Daddy Yankee i Justin Bieber imaju hit po kojemu se ovo ljeto glazbeno pamti i identificira. A glazbeni odabiri radijskih stanica to samo podvlače.

Goran Komerički
radijski producent

Respektabilna brojka nas podsjeća na važnost – toliko puta spominjanu – koju radio ima u našoj svakodnevici. I dodaje pokoju o upućenosti umjetnika glazbe na prezentere, glazbene urednike i DJ-e utjecajnih i manje utjecajnih radijskih programa.

I ne samo to. Istraživanje je pokazalo kako ljudi sa sjevera Sjeverne Amerike četiri sata i četrnaest minuta svakoga dana provedu uz audio. Podatak je to koji govori sam za sebe – četvrtina ‘budnoga’ dana koristi se za slušanje.

Audio je, dakle, uzletio. Suvremeni način života u cijeloj gunguli obaveza, želja i potreba koje imamo tijekom dana na poseban pijedestal postavlja sadržaje koje slušamo. A među tim važnim audio sadržajima, glazba je prevažna. Jer je super prenosiva i jednostavna za korištenje. I podatna za netom potvrđeni uspon globalnog glazbenog biznisa i svjetskih radijskih prihoda.

Taj uspon znači i iznimnu podršku kreativnosti umjetnika. I oslobađa potencijale u velikim razmjerima. Zajedno to znači i veliku produkciju glazbe. Početak lipnja sa sobom je na uvid donio niz albuma kao što su oni koje potpisuju Halsey, Alt-J, Dan Auerbach i Roger Waters. I sijaset pjesama koje zauzimaju mjesta u rotacijama najslušanijih svjetskih radijskih stanica. Među superpopularnim imenima koja su lansirala nove singlove nalazimo, između ostalih, Major Lazer, Arcade Fire, Lorde i Dukea Dumonta.

Dok čekamo njihov dolazak među stotinu najemitiranijih u našoj zemlji, listamo ovotjedni izvještaj. A on govori kako Airplay Radio Chart bilježi devet promjena u odnosu na prošli tjedan – pet je noviteta i četiri su povratka na chart. Među prvih četrdeset očekuju nas dvije pjesme koje su se ovdje našle po prvi puta. Potpisuju ih Miley Cyrus i James Blunt.

A gdje je, hm, Ed Sheeran? Slavi obljetnicu: deseti tjedan boravka na vrhu najtraženijih inozemnih singlova u Hrvatskoj.

Goran Komerički

radijski producent